Mogu li dodaci prehrani pomoći u prevenciji zaraze korona virusom?

Prodiskutirat ćemo neke od suplemenata koji se najčešće spominju u preporukama prevencije korona virusa.

U zadnje vrijeme, osim antiseptika i zaštitnih maski, najčešće pitanje koje čujemo za recepturom je vjerojatno – što uzeti za jačanje imuniteta. Jako je važno davati objektivne informacije ljudima i držati se provjerenih preporuka.

Činjenica je da u prevenciji zaraze virusom COVID-19 još ne postoji dovoljno kvalitetnih studija koje bi davale jasne preporuke što od suplemenata, u kojoj dozi, koliko dugo i kome može pomoći u sprječavanu zaraze ili u ublažavanu tijeka bolesti. Većina preporuka u ovom članku odnosit će se na pripravke koji imaju dokazano djelovanje kod prehlade i gripe s osvrtom na novije studije u tijeku. No, nije sve u suplementima i lijekovima. Ono što je sigurno da može pomoći jest pridržavanje par preporuka Svjetske zdravstvene organizacije:

Redovito pranje ruku sapunom i vodom i/ili utrljavanje alkoholnog antiseptika
Održavanje razmaka u socijalnim interakcijama od barem jednog metra
Izbjegavanje diranja lica
Pokrivanje usta i nosa prilikom kihanja (po mogućnost rupčićem ili laktom, ne dlanom)
Ostajati doma kod pojave simptoma bolesti
Suzdržavati se od pušenja i ostalih aktivnost koje štete plućima
Izbjegavati putovanja i velike grupe ljudi

Vlaga – jednostavno i korisno

Sve nas zanima što konkretno možemo napraviti da se zaštitimo doma i da pomognemo svojim ukućanima u ovim trenutcima kada puno vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Nova istraživanja pokazuju jedan prekrasno jednostavan i koristan savjet: održavajte sluznice vlažnima!

Osnove fizike govore da hladniji zrak može sadržati manju apsolutnu količinu vodene pare. Kada takav hladan zrak pustimo kroz prozor u naš stan i naši radijatori ga zagriju na nama ugodnu temperaturu, relativna vlaga se opasno smanji. Jednostavno. Takav suhi zrak nije dobar za naše dišne sluznice jer pojednostavljeno rečeno posuši našu prirodnu zaštitnu barijeru koja nas štiti od virusa i bakterija. To je jedan od razloga zašto je više svih respiratornih infekcija u hladnom razdoblju. Zato, treba navlažiti zrak u prostorima u kojima boravimo! Pomažu ovlaživači zraka, difuzori (sa ili bez eteričnih ulja s kojima molim oprez!), sprejevi s morskom vodom za nos, inhalacije fiziološkom otopinom, vlažna krpa na radijatoru ili kuhanje juhice u otvorenom loncu u kuhinji koja je povezana s prostorima u kojima se boravi.

Da li suplementi pomažu?

Neki vjerojatno da. Koji, kome i u kojoj dozi tek će vrijeme pokazati. Prodiskutirat ćemo ovdje neke od onih koji se najčešće spominju u preporukama prevencije korona virusa. Možemo ih podijeliti u tri skupine:

Vitamini i minerali čije uzimanje može pomoći u prevenciji ako ih nedostaje u tijelu (C i D vitamini, cink, selen)
Suplementi koji možda mogu ublažiti simptome bolesti uzrokovane korona virusom (alicin, probiotici, astragalus, kvercetin, kurkumin, echinacea, bazga)
Suplementi čije uzimanje vjerojatno ne pomaže i mogu biti čak i opasni (grgljanje octom, pijenje koloidnog srebra i sl.). Ovu skupinu nećemo detaljnije ovdje argumentirati.

Pa krenimo redom:

Vitamin C

Vitamin C ima neosporno jako bitno ulogu u imunološkom sustavu u funkcioniranju leukocita kao i za apsorpciju željeza čiji nedostatak nas čini dodatno osjetljivim na infekcije. Postoje studije da uzimanje visokih doza vitamina C (2x 500 mg dnevno, za odrasle) prije prehlade može ublažiti njene simptome i trajanje. Čini se da isto nije istina ako se uzima nakon prehlade u svrhu bržeg oporavka. Treba biti svjestan da uobičajene preporučene vrijednosti vitamina C se može lako unijeti prehranom (naranče, kivi, kiselo zelje, paprika) i kvalitetniji su izvor od sintetskih suplemenata. Isto tako treba biti oprezan s uzimanjem većih doza od 1000 mg dnevno jer za takve preporuke za sada ne postoje studije koje bi potvrdile sigurnost niti učinkovitost. Moguće nuspojave previsokog unosa vitamina C kroz suplementa uključuju proljev, gastritis, probleme s bubrežnih kamencima, a dugoročno može pogodovati razvoju katarakte.

Vitamin D

Pokazalo se da je veliki dio ljudi deficitaran s vitaminom D (razina 25-OH D<20 ng/mL u krvi) i da ti ljudi mogu imati koristi u smislu prevencije respiratornih bolesti povećanjem razine vitamina D. Najbolji način je prirodni – umjereno sunčanje. Međutim, u trenutačnoj situaciji je to velikom broju ljudi onemogućeno. U tom slučaju je dobro pojačati unos namirnica bogatih vitaminom D3 kao što su maslac, jaja, ribe, sir i sl. Postoje preporuke za odrasle osobe s rizikom nedostatka vitamin D za uzimanjem 1500-2000 IU dnevno. Veće doze treba izbjegavati jer mogu dovesti do brojnih zdravstvenih problema.

Cink i selen

Dodatak cinka i selena neće pomoći osobama koje nisu u deficitu. U nedostatku cinka su često starije osobe zbog smanjenje apsorpcije, vegetarijanci i osobe koje su na dugotrajnoj terapiji gastritisa ili ACE inhibitora. Doze koje se kratkotrajno daju kod ugroženih osoba (pogotovo kod izmjerenih sniženih vrijednosti cinka ili selena) su obično više od preporučenih dnevnih doza i iznose 20 mg cinka (najbolji oblici su acetat i glukona) ili 100 µg selena na dan.

Zanimljiva je primjena i djelovanje cinka u obliku pastila. Taj oblik se ne koristi radi nadoknađivanja nedostatka cinka. Naime, dokazano je da orodisperzibilni oblici cinka mogu smanjiti simptome virusnih prehlada i njeno trajanje. Čini se da se ovo djelovanje postiže lokalnim djelovanjem cinka u grlu. Ne preporuča se dugotrajna primjena pastila s cinkom jer može dovesti do deficita bakra.

Alicin

Alicin jer organski spoj koji sadrži sumpor, a nalazimo ga u češnjaku (Allium sativum). Najpoznatiji je po svom učinku na kardiovaskularni sustav, ali izgleda da pokazuje i antiviralna svojstva koja pomažu kod obične prehlade. Važno je napomenuti da se alicin inaktivira kuhanjem. Doze koje su korištene u studijama su 180mg, a jedan režanj češnjaka sadrži 5-9mg alicina. Za sada nema dokaza da jedenje češnjaka može spriječiti infekciju korona virusom, kako upozorava Svjetska zdravtsvena organizacija Coronavirus disease (COVID-19) Myth busters.

Probiotici

Poznato je da se veći dio imunosnog sustava u našem organizmu nalazi u crijevima i isto tako da su crijeva nastanjena s jako velikim brojem bakterija koje su neophodne kako za život tako i za imunitet. Broj pripravaka s raznim sojevima jako raste zadnjih nekoliko godina, kao i nove spoznaje o njihovim djelovanjima i primjeni. Kada je riječ o imunitetu i preveniranju virusnih respiratornih infekcija najbolja djelovanja pokazuju probiotici sa sojevima Lactobacillus fermentum, Lactobacillu rhamnosus GG, Bifidobacterium lactis Bb-12, Lactobacillus GG

Astragalus ili kozlinac

Kako je pandemija virusom COVID-19 krenula iz Kine logično je što prve studije suplemenata koji pomažu kod ove infekcije nagovještaju potencijalno korisne biljke koje su tipične upravo u kineskoj medicini. Jedna od njih je i Astragalus (Huang Qi , korijen biljke uz porodice Fabacae koja se kod nas zove još kozlinac. On se u kineskoj i japanskoj medicini među ostalim koristi i kod prehlada i za jačanje imuniteta. Dosadašnje in vitro i animalne studije upućuju na to da ekstrakt ove biljke povećava odgovor imunološkog sustava, pogotovo djelovanje T stanica i makrofaga, a postoje i radovi novijih datuma koji sugeriraju potencijalno korisnu ulogu oralnih i intranazalnih pripravaka astragalusa kod infekcija uzrokovanih COVID-19 virusom. Ipak, za sada ne postoje kliničke studije koje bi potvrdile da ova biljka pomaže kod infekcije korona virusom. Ono što je svakako bitno naglasiti jest da se zbog svog imunostimulirajućeg djelovanja, astragalus ne preporuča osobama s autoimunim bolestima, kod alergičara, osoba s niskim krvnim tlakom niti kod transplantiranih bolesnika.

Echinacea

Echinaceom ili rudbekijom se naziva niz biljnih vrsta američkog podrijetla. Postoje brojni dokazi o pozitivnom djelovanju ove biljke kod simptoma prehlade za neke od tih vrsta, a najviše za ekstrakt nadzemnog dijela E. purpurea i podzemnog dijela E. palida. Za njih postoje brojne studije koje potvrđuju imunomodulirajuće i antivirusno djelovanje. Najviše je dokaza za lokalno virustatsko djelovanje u grlu za koje se preparat treba nakapati i držati 10 tak sekundi u ustima. Uobičajene preporuke za uzimanje pripravaka s echinaceom su izbjegavati primjenu duže od osam tjedana, izbjegavati kod alergija na biljke iz porodice Asteracea, kod osoba s autoimunim bolestima, kod osoba pod terapijom imunosupresivima, infekcija HIV-om te tuberkuloze. Možda će se pokazati korisna i u profilaksi protiv virusa SARS-CoV-2, barem tako za sada pokazuju laboratorijski testovi. Za sada publicirani radovi odnose se na in vitro testiranja i ne može se sa sigurnošću tvrditi da će se to potvrditi i u pravim kliničkim ispitivanjima.

Bazga

Laboratorijske studije pokazuju da ekstrakt bazge inhibira replikaciju nekih virusa gripe, a preliminarne studije na ljudima potvrđuju da ako se uzme unutar prvih par dana od početka simptoma gripe pripravci s ekstraktom bazge mogu skratiti trajanja te bolesti. Da li je to primjenjivo i na infekciju virusom COVID-19? Ne znamo. Postoji bojazan da bi ovi preparati mogli potaknuti tzv. citokinsku reakciju u infekciji korona virusom. Ta pretjerana reakcija imunosnog sustava je vrlo štetna za pluća i sumnja se da igra veliku ulogu u teškim slučajevima ove bolesti. Ove studije su rađene na vrlo malom broju zdravih ljudi i pokazalo se da ta jačina reakcije ovisi o dozi. Postoje i oprečne studije, isto tako kod zdravih ljudi, u kojima je pokazana smanjena razina upalnih citokina. Studije na oboljelima ne postoje, tako da s ovim suplementima preporučamo – oprez!

Kvercetin

Kvercetin vjerojatno spada među ne tako poznate suplemente u hrvatskoj javnosti, međutim njegov potencijal je velik. Zajedno sa svojim metabolitima pokazuje djelovanje na niz virusa uključujući SARS-CoV, a u laboratorijskim pokusima na miševima pokazao je odlično djelovanje u preživljavanju infekcije Ebolom. U planu je studija na pacijentima oboljelima od korona virusa, pa ćemo nakon nje znati više.

Uobičajena doza je 500 mg dva puta dnevno, a oprez je potreban kod uzimanja drugih lijekova zbog čestih interakcija (npr. statini). Hrana bogata kvercetinom su kapare, luk, jabuke i neko bobičasto voće.

Kurkuma

Kurkuma je trenutno vrlo popularan dodatak prehrani dobiven iz biljke Curcuma longa koji neprestano iznenađuje svojim brojnim značajnim učincima na ljudski organizam, a najpoznatiji je protuupalnom djelovanju. Aktivni spojevi iz kurkume zovu se kurkuminoidi, a najvažniji od njih je kurkumin. On u laboratorijskim testovima pokazuje antivirusno djelovanje na određene sojeve, a u animalnim studijama zaštitno djelovanje kod plućnih infekcija, vjerojatno djelujući na smanjenje upalnih citokina. Potrebne su studije na ljudima koje bi potvrdile djelovanje kurkumina u prevenciji virusnih infekcija i smanjivanja simptoma, posebice gripe i korona virusa.

Suplemenata s kurkuminom na našim policama ima jako puno, a kurkuma se koristi i kao začin. Ono što treba imati na umu prilikom odabira suplementa s kurkuminom je njegova bioraspoloživost, odnosno sposobnost da iz probavnog trakta dođe u krv gdje može pokazati svoje djelovanje. Kod ovog suplementa je to posebno važno jer ako nije dobro formuliran, kurkumin će u najvećem dijelu proći neiskorišten kroz naš probavni trakt i nećemo imati nikakve koristi od njega. Druga stvar na koju treba paziti jest odabir provjerenog proizvođača. Naime, prije par mjeseci su testiranja pokazala da je veliki dio proizvoda na svjetskom tržištu onečišćenih teškim metalima.

Ponovit ću još i onu poznatu rečenicu: o savjetima o dodacima prehrani i lijekovima savjetujte se sa svojim ljekarnikom ili liječnikom. To i dalje stoji, samo apeliramo na pacijente za razumijevanje ograničenja koja su nama ljekarnicima određena trenutnim mjerama zaštite, lijepo molimo da ako ste bolesni sa simptomima prehlade i gripe ne dolazite osobno u ljekarnu. I dalje smo na raspolaganju svojim ljekarničkim savjetom, samo vrijeme i uvjeti za savjetovanje za recepturom su nam trenutno dosta ograničeni, pa preporučamo i druge kanale – telefonski i putem e-maila.

Trenutna vremena su svima teška zbog stalno prisutnog straha od prijeteće zaraze, nadolazeće recesije i problema s kojima se mnogi susreću prilikom razdoblja karantene. Treba ostati hladne glave, napraviti plan kako si pomoći, probati pri tome smanjiti stres. Stres je veliki neprijatelj imuniteta. O ljekarničkim savjetima za smanjenje stresa možemo nekom drugom prilikom, a do tada spavajte, kvalitetno se hranite i ostanite doma!

Literatura: