SUNCE - ZAŠTITI SE ILI NE?

SUNCE - ZAŠTITI SE ILI NE?

Kako bi mi i naša koža sa suncem uvijek bili u dobrim odnosima, moramo se znati pametno zaštititi.

Sunce je izvor dobrog raspoloženja, potiče nas na druženje i aktivnost i daje nam lijepi osunčani ten, no ako mu ne pristupimo s oprezom ono može biti najveći neprijatelj naše kože. Kako bi mi i naša koža sa suncem uvijek bili u dobrim odnosima, moramo se znati dobro zaštititi.

Sunčevo zračenje osim nama vidljive svjetlosti, sadrži i ljudskom oku nevidljivo infracrveno zračenje te ultraljubičasto zračenje koje se dijeli na UVC, UVB i UVA. Na sreću u zaštiti od UV zračenja nismo u potpunosti prepušteni sami sebi jer dio zračenja apsorbira ozonski omotač. No i dalje 10% UVB i gotovo cijelo UVA zračenje prolazi kroz njega i može nanijeti izravnu štetu našoj koži, očima, ali i cjelokupnom zdravlju. Kao posljedica oštećenja ozonskog omotača, opasnost od štetnih učinaka UV zračenja time postaje sve veća.

Kako se podizala svijest o potrebi za zaštitom od sunca, prve kreme za sunčanje imale su ulogu spriječiti crvenilo i opekline, a to su posljedice koje na našoj koži ostavlja UVB zračenje. U prošlosti je naglasak bio na zaštiti od UVB zračenja jer izaziva vidljiva oštećenja no ono predstavlja samo 10% ukupnog zračenja i predstavlja najveću opasnost u jakih sunčanih sati. UVA zračenje prodire dublje u kožu te je prisutno tijekom cijelog dana, čak i kad nije sunčano, tijekom svih godišnjih doba i ono je razlog zbog kojeg se preporuča štititi najizloženije dijelove kože kroz cijelu godinu. Šteta koju UVA zrake izazivaju su dugoročnije, one generiraju konstantni oksidacijski stres koji pokreće reakcije oštećenja elastina, kolagena i drugih kožnih struktura što u konačnici rezultira ubrzanim starenjem kože - fotostarenjem karakteriziranim dubokim i nepravilnim borama i zadebljalom kožom. UVA zrake uzrokuju i DNA oštećenja što povećava rizik od različitih tipova raka kože. UVA zrake mogu proći kroz prozore, automobilska stakla i njima smo u puno većoj mjeri izloženi kroz cijeli život.

Činjenica s kojom se svi moramo suočiti jest da ne postoji zdravo tamnjenje. UV zračenje potiče sintezu pigmenta melanina u melanocitima koji daje našoj koži tamnu boju, ali ta sinteza je odgovor na štetno zračenje i predstavlja pokušaj zaštite kože od UV zračenja. Potamnjeli ton bijele kože pruža joj zaštitu od SPF 2-4, ali ona dovoljno ne štiti kožu od mogućeg dugoročnog oštećenja poput karcinoma kože. Tamni ljetni ten možda izgleda estetski lijepo, ali u stvarnosti je signal da je koža bila izložena oštećenju i nastojala se obraniti stvaranjem melanina. Iako zahvalni na tome što naša koža ima mehanizam tamnjenja kojim se djelomično može zaštititi, ne znači da taj mehanizam svake ljetne sezone trebamo gurati do maksimuma.

 

FOTOPROTEKCIJA – OD JEDNOSTAVNIH I LOGIČNIH DO MODERNIJIH METODA

Prvi korak u zaštiti od sunca jest informiranje o vremenu, UV indeksu i u skladu s time primjena odgovarajuće zaštite. Čim UV indeks prelazi vrijednost od 3, mora se posvetiti veća pažnja zaštiti i izbjegavati direktno sunčevo zračenje te boraviti u hladu, a pri vrijednostima većim od 6 ne izlaziti na otvoreno u razdoblju od 10 do 16 sati. Na otvorenom je poželjno nositi širu odjeću koja prekriva velik dio tijela, šešir širokog oboda ili kapu jer se time štite lice, uši, oči i vrat, te nositi sunčane naočale koje imaju UV zaštitu. Osobito je važna zaštita dječje kože jer se UV zračenje akumulira kroz život, a akumulacija u razvojnom stadiju do 18. godine predstavlja najveći rizik za razvoj karcinoma u starijoj dobi.

Fotoprotekcija uključuje primarnu i sekundarnu zaštitu: primarna i osnovna zaštita su zaštitne kreme s UV faktorom koje štite od crvenila, opeklina i dugoročnih oštećenja, a sekundarna zaštita je oralna primjena antioksidansa koji pružaju dugoročnu zaštitu od UV-uzrokovanog fotostarenja i raka kože.

  1. KREMA SA ZAŠTITNIM FAKTOROM – ŠTO VIŠE I ČEŠĆE TO BOLJE!

Najučinkovitija zaštita kože je primjena zaštitnih krema s UV faktorom. Svaka zaštitna krema karakterizirana je s vrijednošću zaštitnog faktora - SPF (sun protection factor) = koliko puta više vremena u minutama je teoretski moguće provesti na suncu da koža ne pocrveni uspoređujući s nezaštićenom kožom . Kako bi se postigla zaštita propisana SPF vrijednošću, kremu je potrebno primijeniti u DOVOLJNOJ količini – obilno, što bi iznosilo oko 6 čajnih žličica kreme za cijelo tijelo odrasle osobe. SPF 15 smatra se najmanjom vrijednosti koja pruža zaštitu, a u slučaju dužeg boravka vani potreban je SPF 30 ili veći no to naravno ovisi i o fototipu kože. Pri konstantom boravku na otvorenom i u povećanim tjelesnim aktivnostima kremu za sunčanje potrebno je obnavljati svaka 2 sata. Zaštitne kreme ne moraju nužno biti kreme-emulzije, nego i gelovi, stikovi, sprejevi, a pravi izbor oblika je onaj koji pojedinoj osobi najviše odgovara za svakodnevnu primjenu.

U državama Europske Unije na listi se nalazi 28 dopuštenih UV filtera, od toga su 2 anorganska- cinkov oksid i titanov dioksid, a ostali organski. ORGANSKI FILTRI apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinsku energiju. Primjeri skupina organskih filtera su PABA, salicilati, cinamati, oktokrilen, benzofenoni te mnogi drugi. Većinom su specifični ili za UVB ili za UVA zračenje pa se iz tog razloga kombiniraju. To su većinom male molekule koje se apsorbiraju u kožu, doprinose lakoj razmazivosti, ne ostavljaju masne i bijele tragove i imaju dobru vodootpornost. Iz njihovih prednosti im nažalost proizlaze i mane: zbog apsorpcije mogu izazvati alergijske reakcije i kontaktni dermatitis. Za neke organske filtre postoje i sumnje na izazivanje endokrinih tj. hormonskih disbalansa, ali dosadašnjim istraživanjima to nije dokazano. Kreme s organskim filterima potrebno je nanijeti 20 minuta prije izlaganja suncu.

ANORGANSKI FILTRI predstavljaju fizikalnu barijeru sunčevom zračenju te ga reflektiraju i raspršuju. Siguran su izbor za djecu, osobe s osjetljivom kožom i kožnim bolestima jer nema apsorpcije u kožu niti sistemske apsorpcije. Štite kožu odmah nakon nanošenja, no lakše se ispiru s kože znojenjem, kupanjem i brisanjem te je potrebno češće obnavljanje. Razlozi zbog kojih dugo nisu bili preferirani su više estetske prirode: ostavljaju bijeli trag i teško se razmazuju. Nove tehnologije omogućuju oblikovanje anorganskih filtera u nano-čestice što poboljšava razmazivost i estetsku privlačnost. Posljedično se povećava i apsorpcija, što može sa sobom nositi određene štetne učinke koji trenutno nisu sasvim istraženi.

Većina zaštitnih krema u sebi ima međusobnu kombinaciju organskih filtera, a često su dodani i anorganski filteri, čime se povećava učinkovitost kreme za cijeli UV spektar i podiže zaštitni faktor kreme. U slučaju da krema sadrži samo anorganske filtre najčešće nosi naziv „mineralna krema“.

Mogući izgovor koji bi nekima mogao opravdati izlaganje suncu bez kreme sa zaštitnim faktorom jest da zaštitna krema sprječava da UVB zrake iz sunčevog zračenja aktiviraju sintezu vitamina D u koži. Za sintezu adekvatnih količina vitamina D dovoljno je da naše lice ili npr. ruke budu izložene umjerenom sunčevom zračenju 10-15 minuta, što gotovo svatko postigne tijekom toplijih dana. Stoga zdrave osobe koje redovito izlaze na otvoreno nemaju razloga za brigu po tom pitanju, a potrebno je dodati da znanstveno nije utvrđeno da uporaba kreme za sunčanje uzrokuje manjak u sintezi vitamina D. U mogućem riziku od deficita vitamina D mogle bi biti starije osobe koje rijetko izlaze, vrlo tamnopute osobe te osobe koje boluju od kožnih bolesti poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, vitiliga, akni ili nekih sistemskih autoimunih bolesti, no to nema veze s uporabom vanjskog zaštitnog faktora.

  1. UNUTARNJA ZAŠTITA – SVE POPULARNIJI DODATAK KLASIČNOJ ZAŠTITI

Kao dodatna linija zaštite od UV zračenja koriste se dodaci prehrani - oralni fotoprotektori koji stavljaju fokus na zaštitu kože od dugoročnog oksidativnog oštećenja izazvanog UVA zrakama: fotostarenje kože i karcinom kože. Oni se nikako ne smiju koristiti kao jedina zaštita niti im se smiju pridavati takva svojstva jer ne štite od crvenila i opeklina izazvanih UVB zrakama. Ovakav način zaštite nije obvezan, ali preporučljiv je osobama koje pate od alergija na sunce ili kao priprema kože za intenzivan boravak na suncu. Trebali bi se koristiti barem mjesec dana prije i za vrijeme intenzivnog izlaganja suncu. Najbitniji su sljedeći: vitamini C, E i D; selen; omega-3 masne kiseline; karotenoidi – astaksantin, β-karoten, lutein, zeaksantin; ekstrakt paprati Polypodium leucotomos (Fernblock®), ekstrakt alge Porphyra umbilicalis (Porphyral HSP®), polifenoli zelenog čaja.

Iako je β-karoten možda tradicionalno popularniji od astaksantina, utvrđeno je da je astaksantin ima jači antioksidativni efekt u zaštiti od UVA zračenja. Određene studije utvrdile su da postoji povezanost između dugotrajne suplementacije β-karotenom i pušenja kod razvoja raka pluća, a kod zdravih nepušača dokazani su samo korisni učinci β-karotena. Ekstrakt paprati Polypodium leucotomos u studijima je pokazao brojne pozitivne učinke u prevenciji fotostarenja, kao pomoć u bolestima hiper- i hipo-pigmentacija poput melasme i vitiliga, kod prevencije alergije na sunce i raka kože, a pritom nisu uočeni nikakvi toksični učinci niti alergijske reakcije. Ekstrakt jestive crvene alge Porphyra umbilicalis koristan je u zaštiti od sunčevog zračenja jer u odgovoru na vanjske agresore – UV zračenje i toplinu sintetizira heat-shock proteine (HSP) koji štite stanice. Taj je mehanizam prirodna obrana ove alge koja obitava u agresivnim morskim uvjetima na mjestima vrlo izloženim UV-zračenju.

Navedeni antioksidansi mogu se koristiti pojedinačno, no u dodacima prehrani često se nalaze u kombinacijama koje obuhvaćaju antioksidativne vitamine i minerale koji imaju povoljan učinak na cijeli organizam, zajedno s opisanim potentnijim antioksidansima koji imaju veliku aktivnost u samoj koži. Osim u oralnim dodacima prehrani, antioksidanse se formulira i u kreme sa zaštitnim faktorom gdje i izvana nadopunjuju konvencionalnu zaštitu koju osiguravaju UV faktori.

Briga o zaštiti svoje kože i zdravlja od štetnih učinaka sunčevih zraka trebala bi biti dio svačijeg životnog stila. Ako osvjestimo njihovu važnost, moći ćemo uživati u suncu onda kad je to sigurno i od sunca ćemo tad dobiti sve dobro što nam pruža bez straha od negativnih posljedica.

Lara Mamić Subašić, mag.pharm.

 

 

LITERATURA:

CA2467102C - Product containing a red alga extract of the genus porphyra and uses thereof for protecting cells - Google Patents, bez dat., https://patents.google.com/patent/CA2467102C/en, pristupljeno 10. 5. 2020.

Davinelli S, Nielsen ME, Scapagnini G. Astaxanthin in skin health, repair, and disease: A comprehensive review. Nutrients

eur-lex. EUR-Lex - 32009R1223 - EN - EUR-Lex, 2009, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32009R1223, pristupljeno 10. 5. 2020.

Gabros S, Patrick Z. Sunscreens And Photoprotection - StatPearls - NCBI Bookshelf, 2019, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK537164/, pristupljeno 10. 5. 2020.

Gonzalez S. Current Trends in Photoprotection - A New Generation of Oral Photoprotectors. Open Dermatol J, 2011, 5, 6–14.

Goralczyk R. Beta-carotene and lung cancer in smokers: review of hypotheses and status of research. Nutr Cancer

Marques CDL, Dantas AT, Fragoso TS, Duarte ALBP. The importance of vitamin D levels in autoimmune diseases. Rev Bras Reumatol

Pangestuti R, Siahaan EA, Kim SK. Photoprotective substances derived from marine algae. Mar Drugs

Parrado C, Mascaraque M, Gilaberte Y, Juarranz A, Gonzalez S. Fernblock (Polypodium leucotomos extract): Molecular mechanisms and pleiotropic effects in light-related skin conditions, photoaging and skin cancers, a review. Int J Mol Sci

Parrado C, Philips N, Gilaberte Y, Juarranz A, González S. Oral photoprotection: Effective agents and potential candidates. Front Med

Rai R, Shanmuga S, Srinivas CR. Update on photoprotection. Indian J Dermatol, 2012, 57, 335–342.

Sambandan DR, Ratner D. Sunscreens: An overview and update. J Am Acad Dermatol

Smijs TG, Pavel S. Titanium dioxide and zinc oxide nanoparticles in sunscreens: Focus on their safety and effectiveness, 2011

Sredstva za zaštitu od sunca | Hrvatski zavod za javno zdravstvo, bez dat., https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/sredstva-za-zastitu-od-sunca/, pristupljeno 10. 5. 2020.

UV Index Scale | Sun Safety | US EPA, bez dat., https://www.epa.gov/sunsafety/uv-index-scale-0, pristupljeno 10. 5. 2020.

UV Radiation - The Skin Cancer Foundation, bez dat., https://www.skincancer.org/risk-factors/uv-radiation/, pristupljeno 10. 5. 2020.

WHO | The known health effects of UV. Who, 2017